?ibenik Meteo - Motrenje i prognoziranje vremena 

24h live pratimo vrijeme za Vas!

Vijesti Post New Entry

Dražesni pupoljci svibanjski

Posted by Danijela Grbelja on May 1, 2014 at 9:00 PM Comments comments (0)

Svibanj je najljepši, najživotniji i najopjevaniji mjesec u godini koji je ime dobio po cvjetnom grmu svibu kojeg u Dalmaciji zovu još i Cvitanj jer je posvećen kraljici svibnja Mariji. U ovom mjesecu temperature rastu, cvijeće je posvuda oko nas, kišica i sunce se stalno izmjenjuju. Svibanjskim kišama narod se oduvijek veselio jer one doprinose rodnoj godini, a u pučkoj meteorologiji je zapisano "Svibanjske kiše padajte što više". Svibanj donosi nove plodove voća i povrća, pa će se mnogi rado gostiti jagodama i trešnjama.


Sredinom svibnja, iako je ovo pravi proljetni mjesec, vrijeme je ledenih svetaca (Pankracije, Servacije, Bonifacije, Sofija i Jelena) jer u tom periodu uočena su nagla zahlađenja, mrazovi i iznenadni snijeg. Takvi događaji mada su rijetki, meteorološka povijest  ih bilježi i pamti, a pučka meteorologija mudruje "Ne svlači zimski halj dok ne prođe mjesec maj".


Svjetski dan Sunca obilježava se 3.svibnja., jer Sunce je izvor života i obnovljivi izvor energije. Također, valja biti upoznat sa tim da se sunčana aktivnost sve više pojačava. Zato je potrebno slijediti uputu "Budi prijatelj ozonu - ostani osiguran od sunca", odnosno smanji osobnu upotrebu kemikalija koje oštećuju ozonski omotač.


Ostali eko datumi u svibnju su: Međunarodni dan ptica selica (06.05) i Svjetski dan biološke raznolikosti (22.05), kada se kod nas obilježava Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.



Izvor: hr.wikipedia.org

Ne baci kabanice do Jurjevdana (23.04)

Posted by Danijela Grbelja on April 23, 2014 at 6:25 PM Comments comments (0)

Cijeli dan kiši na ovogodišnje Jurjevo, ali pučka meteorologija tumači da Jurjevska kiša ne ogladni svijeta, jer je kiša važna za razvoj raslinja. Također, niti vinogradare to nimalo ne smeta jer oni slave Svetog Jurja zaštitnika svih težačkih poslova u vinogradima: okopavanje, sadnja i pretok vina.


Sveti Juraj je drugi u nizu od pet zapovjednik vinogradarskih svetaca u hrvatskim pučkim običajima. Ako volite kušavati dobra vina, a nemate pojma koja su to ostala četvorica, prema ovom nizu to su: Sveti Vinko (Vincekovo), Sveti Ivan Krstitelj (Ivanje), Sveti Mihovil (Miholje) i Sveti Martin biskup (Martinje). Međutim, Svetog Jurja ne slave samo oni. U folklornom smislu Jurjevo je uz Badnji dan najbogatiji dan u godini, jer je kult ovog sveca veoma raširen u hrvatskoj kulturnoj baštini.


Izvor:sibenskiportal.hr


Sveti Juraj smatra se jednim od najvećih kršćanskih mučenika, zaštitnikom vitezova, vojnika, pastira, konja, te ostalih domaćih životinja. Iznimno je omiljen i štovan svetac, a zaštitnik je Pirovca, Visa, Brača, Drvenika kod Trogira, Senja, Poljica i Lovrana. Najpoznatija legenda o Svetom Jurju je iz 13. stoljeća u kojoj on porazi zmaja, a u ikonografiji hrvata Sv. Jure se prikazuje kako ubije vuka.


Mnogobrojni običaji vezani uz ovog sveca su iščezli ili postoje samo u sjećanjima starijih osoba, a oni sačuvani su većinom modificirani. Zajedničko svim tim običajima je da su vezani uz proljeće, zelenilo, plodnost, zdravlje, ljepotu, kao što su služili za zaštita od zlih sila. Najrašireniji i najpoznatiji običaji su: ovjenčavanje stoke od strane pastira (stavljanje vijenaca oko vrata od proljetnog cvijeća i bilja), ophodi grupa koje je predvodio glavni Juraj okićen zelenilom, večernje paljenje krijesova (poveće lomače od slame i drače kako bi mladež preskakala vatru), razne popjevke, procesije, obredi škropljenja ukućana i imanja, ljubavna gatanja iz luka i korpive, te mnogobrojne narodne veselice.


Sveti Juraj je i meteorološki svetac. Kaže se  zima prođe, a Jurjevo dođe, odnosno da nema proljeća do Jurjevdana, niti ljeta bez Jurjeva danka. Nikako ne valja  zaboraviti da svaka kap Jurjevske kiše vrijedi dukat.


Ovoma prilikom svima u Pirovcu čestitam dan njihovog zaštitnika Sv. Jurja.




Lepeza - povjetarac u ruci ili zaboravljen predmet prošlosti

Posted by Danijela Grbelja on April 12, 2014 at 1:00 AM Comments comments (0)

Sjedila sam u čekaonici kada je pored mene sjela gospođa i iz svoje torbe izvadila lepezu, te počela mahati kako bi se rashladila.

- Lepeza! Imate predivnu lepezu.(rekla sam spontano).

- To je ventula moje pokojne matere. (odgovorila mi je gospođa). 


A otkad nisam u ruci imala lepezu? Još od djetinjstva kada je nama djeci služila za igru dvorskih uloga. Ipak, lepeza je mnogo više od igračke. Taj simpatičan predmet je čitav niz stoljeća pratitelj brojnim civilizacijama, koji je nastao zbog potrebe da pruži sjenu i hladi.


Lepeza je stara koliko i vatra, jer se smatra da je čovjek otkrivši vatru morao imati bilo kakav predmet kojim bi tu vatru raspirio i održavao. Koristili su je Egipćani, Perzijanci, Grci, Rimljani, Inke i Asteci. Posebno mjesto ima u tradiciji Dalekog istoka, odnosno Kine i Japana. U počecima jednako je koriste žene i muškarci, ali kasnije čast korištenja pripada samo ženama.


Izvor: muzej-rijeka.hr


Izrađivale su se velike lepeze (veće od 1 m) koje su simbolizirale moć i status u društvu, a koristile su se za hlađenje, ukras i religijske ceremonije, kao i male za nošenje u ruci. I mnogobrojni insekti su se s njom lako dali otjerati. Materijali izrade su prešli svoj razvojni put od palmine grane, preko perja do onih luksuznih, dok su se drške izrađivale od bjelokosti, zlata, srebra i cijenjenih vrsta drveta.


Primjerci pravih malih umjetničkih djela nastaju u Kini gdje se u različitim geometrijskim oblicima lepeze spajaju slikarstvo i poezija. Car Cheng (dinastije Han) 33.g.pr.Kr. na lepezama je ispisivao vlastite stihove. Poznati majstori lepeza svoje uratke potpisuju od XVI st. i njihove ručno izrađene lepeze tvore njezino bogato nasljeđe. Lepeza je bila bitna karakteristika kineskog društva koje joj je davalo veliku važnost i usavršavalo je kako umjetnički, tako i tehnički. Izum plisirane lepeze (koja se zatvara i otvara) rado su svi prihvatili. Moć lepeze pada u sjenu prošlosti nestankom tradicionalne Kine. U Japanu lepeza se koristila u mnoge ceremonijalne svrhe, kao što je bila sastavni dio nastupa na pozornicama služeći umjetnicima da prenesu publici svoje osjećaje. Također, bila je obavezan novogodišnji poklon i poklon dječacima za 16.rođendan. Korištena je i kao dodatak uz tradicionalne nošnje.



U Europi još u VI st. lepeza se koristi u obliku velikog i bogato ukrašenog ceremonijalnog kišobrana za crkvene procesije, dok one male ručne ulaze na velika vrata mode u XVI st. Najstarija sačuvana toga doba je lepeza iz Firence (1620). Lepeza je privilegija plemstva i vladara, a plemkinje su je rado nosile prilikom posjeta kazalištu i mahale s dragim kamenjem na njoj iz svojih loža.


Lepeza je cijenjena kao poklon, bilo kao izraz naklonosti prema nekoj ženi ili prikladan vjenčani dar kojeg je mlada na svadbi uvaženo nosila. Ona je neizostavni predmet u šetnjama, na balovima, pomagač pri zaljubljivanju, te posrednik u privlačenju i odbijanju. Zavladao je tajni govor lepeza koji se učio u posebnim školama ili u sklopu plesnih škola jer je svaki pokret lepeze imao svoje značenje, odnosno sakrivao se osmjeh ili slala tajna poruka. Npr. zatvorena lepeza položena na srce je značila: volim te. " Žene katkada lepezama izvode veća junaštva nego muškarci mačem "(iz mletačkih novina XVIII st.). U XIX st. lepeza postaje dostupna i običnim građankama.


Lepeze razvijaju svoje kolekcionarstvo, stvaraju se zbirke i prve privatne izložbe, te od tada  postaju i zanimljiv suvenir. Strastveni kolekcionar je bila engleska kraljica Elizabeta I imajući jednu od najvrjednijih zbirki toga doba jer je jedna lepeza stajala cijelo bogatstvo, Pojedini primjerci lepeza su na sebi imali oslikane važne povijesne događaje ili ličnosti.


Gdje je danas ta lepeza? Istina, zapostavljena je. Postoji ipak ona, doduše bez svojih nekadašnjih moći. Najviše je proizvode u Kini ali uglavnom od jeftinih materijala jer je prava rijetkost da se igdje u svijetu izrađuju one skupocjene. Možda posluži nekome kao ideja za poklon jer to je korisna stvarčica koju možete zavoliti i ona pronađe svoje mjesto negdje u torbi.

Nasmij me nježno dok raste trava zelena

Posted by Danijela Grbelja on March 30, 2014 at 9:10 AM Comments comments (0)

Proljetni mjesec travanj buja zelenom travom po čemu je u narodu i dobio ime. Ne manjka mu niti smijeha jer 1. April je svjetski dan šale kada je dopušteno nasmijati se na tuđi račun. Naravno, uvjet kod izbijanja šala je zadržati granicu dobrog ukusa i nikako "nasamarenu žrtvu"  ne smijemo povrijediti ili rastužiti jer onda prvoaprilski zadatak nije uspješno urađen.


Običaj izbijanja šala je veoma star što potkrepljuje stara narodna izreka: "Uvijek se laže što se prvog travnja kaže", a legende o tom običaju su povezane sa povijesnim likovima, točnije sa papom Gregorom XIII i francuskim kraljem Henrikom IV.


Nakon što je dotični papa Julijanski kalendar zamijenio Gregorijanskim, mnogi su kroz prvobitno neprihvaćanje novog računanja vremena izbijali šale, a francuskom kralju se na zakazanom sastanku umjesto tajne obožavateljice ukazala supruga.


Premda u travnju ulazimo u topliji dio godine, ovaj mjesec je poprilično nestabilan i moguća su kratkotrajna neugodna iznenađenja. Isto tako, prekrasan sunčan dan može narušiti poneki pljusak ili tuča, o čemu upravo govori pučka izreka : "Ko grom iz vedrog neba". 


Oni najhrabriji će uskoro otvoriti sezonu kupanja jer prosječna temperatura mora bude oko 15 stupnjeva C., a ono negativno što ovaj mjesec nosi su gripe i prehlade. Ipak, najbolje što ćemo činiti ovog travnja su duge šetnje u prirodi i uživanje u pikniku na travi.



Izvor: pcelinaskolica.wordpress.com



Travanj ima devet vrsta vremena na dan.

Koliko u godini dana ima - toliko u travnju ima vrimena.

Travanjsko vrijeme sedam puta na dan otjera s polja ratare.

Iza travanjske grmljavine više nema mraza.

U travnju grmi, seljak se mraza ne boji.

U travnju je najslađe spavati.

Kakvo vrijeme bude 4. IV. (Sv. Izidor) takvo će biti 40 dana.

Travanjska kiša je blagoslov.

Travanjska mokrina daje sijena i vina.

Travanj vlažan, bogat ražanj.

Suh travanj - mršava godina.

Travanj suh, kruh je skup.



Za proljetno buđenje Josip kuca, a drvo puca (Sveti Josip zaštitnik Hrvata 19.ožujka)

Posted by Danijela Grbelja on March 18, 2014 at 5:25 PM Comments comments (0)

Proljeće je službeno pred vratima i ne preostaje ništa drugo nego uživati u svim njegovim blagodatima. Rijetko da itko može odoljeti proljetnom suncu, mirisima i bojama prirode. Pučka meteorologija tumači da sa blagdanom Svetog Josipa prestaju svi mrazovi (ukoliko ih je bilo), a sunčan dan ovog sveca nagovještava užitak u proljeću jer kako narod kaže dobro se proljeće izrana poznaje. Upravo je to bio razlog da je dan Sv. Josipa poštovan kao početak novog vegetativnog ciklusa. Ovaj svetac otvara dražesnu i uzbudljivu proljetnu sezonu jer po narodnom vjerovanju i stari kolac se nada da će postati zelen.


U mnogim krajevima naše domovine štovanje ovog sveca povezano je sa šumom, cvijećem i poljodjelskim radovima. Premda su običaji uz svetkovinu Josipova skoro pa zaboravljeni, vrijedi ih se prisjetiti. U okolici Senja Sv. Josip je prvenstveno bio šumski svetac koji je obilazio stabla i kucanjem čekićem po njima unosio vegetaciju - pucketanje stabala. Tako je nastala izreka: Josip kuc - drvo puc. Postojale su zabrane odlazaka u šumu na taj dan jer se vjerovalo da prijeti opasnost da padne kakva grana i ozlijedi posjetitelja. Kasnije su se zabrane odnosile samo na šumare koji nisu smjeli raditi toga dana, a i općenito bi prestajala sječa stabala koja bi se nastavljala tek na jesen iza Miholja. U Kaštelama se njegovao običaj izrade vijenaca od svježeg proljetnog cvijeća koji su se posvećivali ovom svecu za zdravlje djece i obitelji. U Istri je bio prisutan običaj cijepljenja voćaka jer se prema predaji o zarukama Marije i Josipa vjerovalo da će procvjetati i zasađene voćke onako kako je prolistao Josipov štap.


Predaja Sv. Josipa opisuje kao skromnog, jednostavnog i poštenog čovjeka, te čestitog radnika koji se skrbio za najsvetiju obitelj. Njegovim spomendanom smatra se još i 1. svibanj - Josip radnik. Zaštitnik je očeva, muževa,  svih obrtnika, radnika, ali i trudnica, nerođene djece i umirućih.


Osim crkvenog vjerovanja i pučkih običaja, Sv. Josip ima posebno mjesto jer je jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora u lipnju 1687. g. proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda, a kao trajni spomen na tu odluku 2008. g. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je njegov reljef.


Svima od srca čestitam dan Svetog Josipa!



Tri marčane bure: Mit ili klimatološka pravilnost

Posted by Darko on March 6, 2014 at 4:45 AM Comments comments (0)

Ožujak je mjesec u kojem se sukobljavaju dva godišnja doba; zima i proljeće. Iz hladnijeg dijela godine postupno prelazimo u topliji, a taj prijelaz često je popraćen dinamičnim vremenskim zbivanjima. Jedno od obilježja mjeseca ožujka jesu i bure, u puku poznatije kao marčane bure. Da bismo shvatili razloge njenog nastanka osvrnimo se na prosječnu sinoptičku situaciju ovoga dijela godine.


Hladni dio godine nad Jadranom i ostatkom Sredozemlja obilježava blaga dominacija polja niskog tlaka zraka. Sredozemlje je tada toplije od ohlađenog euroazijskog kopna na kojem dominira visoki tlak (anticiklona). Zbog toga su  ciklone na Jadranu upravo najčešće od listopada do travnja.


Zatvorena i plića sredozemna mora, poput Jadranskog, brže se ohlade od ostatka Sredozemlja tijekom zime pa je Jadran tijekom veljače i siječnja jedan od najhladnijih dijelova Sredozemnog mora. Ciklona aktivnost se zbog toga nad njim uspori, a kontinentalna anticiklona često pruži svoj ogranak prema Jadranu što može donijeti duži niz stabilnih dana s obiljem zimskoga sunca.


U ožujku sunce zamjetnije počinje zagrijavati kopno, a ciklonalna aktivnost opet "zaživi". Po prolasku ciklona preko naših područja, osobito jakih, zapuše bura koja može biti olujna ili orkanska.


Stražnja strana ciklone povuče još hladan kontinentalan zrak preko naše obale dalje prema jugu i tako nastaje bura.
Planinska "kapa"
Anticiklonalnu buru često najavljuje planinska "kapa": hladni se zrak diže uz sjevernu stranu planine, vlaga u njemu se hladi i dolazi do ukapljivanja vodene pare, pa se iznad viših planina uz obalu stvori bijeli oblačić.


Napredovanjem hladnoga zraka taj oblak često "proguta" planinski vrh i tada možemo očekivati dolazak jake bure. Na Jadranu je najpoznatija velebitska burna kapa, a može se zamijetiti i nad drugim planinama poput Kamešnice (vidi se u procjepu između Kozjaka i Mosora), Biokova itd.


Pučka vjerovanja uz ožujak vezuju tri "marčane bure" - što ima temelja u činjenici da je ožujak jedan od najvjetrovitijih mjeseci na Jadranu, a bura najčešći vjetar. Pučki meteorolog čak predviđa i tri datuma u ožujku u kojima se bura javlja, ali su oni različiti u pojedinim krajevima. Osobito često se navode 7., 17. i 27. ožujka, a ponegdje - na srednjodalmatinskim otocima - 7., 14. i 21. ožujka. Te "prognoze" treba uzeti s rezervom jer se dogodi da tih dana bura uopće ne zapuše, pa i da izostanu sve tri marčane bure.


Jer, ožujak je razdoblje složenog prijelaza zime u proljeće, a lokalna gibanja u sklopu opće atmosferske cirkulacije nisu jednaka svake godine. Inače, na širemu splitskom području bura prosječno najčešće i najjače puše u prvoj dekadi ožujka, a najrjeđe u drugoj. Opet je česta krajem treće dekade, kad se jave jača, ali kratkotrajna zahlađenja.


Makarska za vrijeme olujne bure, foto: Ivo Ravlić / CROPIX


(Rade Popadić/Crometeo/Dalmacija News)

U ožujku svaka travka vanka, a ljubica plavka

Posted by Danijela Grbelja on March 4, 2014 at 6:35 PM Comments comments (0)

Ožujak je mjesec u kojem ćemo reći zbogom zimi, a proljeću  zaželjeti dobrodošlicu. Ovaj mjesec još zovu lažac ili lažak jer voli lagati i biti prevrtljiv po svojim vremenskim prilikama.


Obilježavaju ga izmjene hladnih i toplih dana, a kako se mjesec bude bližio kraju,  topla razdoblja će biti sve ćešća i trajnija. Premda je u narodu rečeno "Bolje da te ujede zmija, nego da te ožujko sunce ugrije", ožujak je oduvijek rado očekivan mjesec. A kako i ne bi kada se priroda budi iz svoga zimskog sna, a čovjek na ovim prostorima prelazi na ljetno računanje vremena što pridonosi dužem dnevnom svjetlu.


U rimskom kalendaru Martius je bio prvi mjesec, nazvan po Marsu bogu rata jer se vjerovalo da je pogodan za vojne akcije i ratovanja. Prvi proljetni mjesec valja iskoristiti za boravak u prirodi, obavezno ubrati kiticu ljubičica i pokloniti nekome do koga vam je stalo. U ožujku se slavi Međunarodni dan žena, odnosno slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Stoga, ovom prilikom svim ženama čestitam njihov dan - 8.mart.


Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka.






Bolje da te nije, nego da te ožujsko sunce grije.

Ne viruj marčanom suncu kada grije.

U ožujku vjere nije, ni kada plače ni kada se smije.

Ako te ožujak miluje, travanj te bije.

U ožujku su tri bure.

Kišni ožujak - mršava ljetina.

Ožujska grmljavina ne donosi mraza.



Prosinac prosi i darove nosi

Posted by Danijela Grbelja on November 30, 2013 at 1:40 AM Comments comments (0)

Sa posljednjim mjesecom u godini započinje klimatološka zima. Iako slovi kao najoblačniji mjesec na Jadranu i najmaglovitiji u kopnenim predjelima, sa vrlo čestim hladnim danima i snijegom, prosinac nije pravi zimski mjesec.


Uz ime prosinca vezuju se dva objašnjenja: to je mjesec u kojem se više prosi, odnosno moli što je povezano sa adventskim običajima, a ujedno to je mjesec u kojem sunce prosine zbog zimskog solsticija nakon kojeg dani postaju duži.


Prosinac mnogi smatraju najveselijim od svih mjeseci, a kako i ne bi kada sa sobom osim jesenskih i zimskih obilježja, nosi još mnogo radosti i pozitivnih emocija.To je vrijeme kada od srca darujemo i volimo biti darivani.


Naši domovi i ulice su ukrašeni, omamljuju nas mirisi sa svečanih stolova, obuzima nas blagdanski duh bez obzira na hladnoću i uspavanu prirodu. Posjetit će nas Sveti Nikola, Sveta Luca, Djed Božićnjak, proslavit ćemo Božić, ispratit staru i dočekati Novu godinu. Sredinu prosinca jedva će dočekati ljubitelji skijanja kada se otvara skijaška sezona i organiziraju putovanja.


Pučko vjerovanje kaže da vrijeme početkom prosinca obilježava cijelu zimu: "Barbare mraz trajat će cijeli zimski čas" (Sv.Barbara 04.12), ali isto tako tvrdi da nema prave zime dok Božić ne mine. Da li će se išta od pučke prognoze ove godine ostvariti ostaje nam pričekati pa vidjeti. Do tada neka vam je pri ruci kapa, šal i rukavice.



Sveta Kata donosi snijeg na vrata

Posted by Danijela Grbelja on November 24, 2013 at 2:10 PM Comments comments (0)

Blagdan Svete Katarine (Svete Kate) obilježava se 25.11., a  prema pučkom kalendaru označavao je posljednje dane jeseni i početak zime. Od Svete Kate počinju pripreme za Božić i pjevaju se božićne pjesme. Najpopularnija meteorološka izreka koja spominje ovu sveticu vezuje je uz snijeg jer obično je ovo doba znatnijeg pogoršanja vremena i osjetnog zahlađenja.

Donosila snijeg ili ne, za Svetu Katarinu se vjeruje da  je simbol hrabrosti. Znate li legendu o ovoj najraširenijoj svetici?


Katarina Aleksandrijska je bila učena ljepotica koja se suprostavila caru Maksiminu II  i njegovoj želji da iskorijeni sve kršćane u Aleksandriji. Car je okupio najučenije filozofe da mladu ljepoticu odvrate od vjere, što oni nisu uspjeli i bili su pogubljeni. Katarina je bačena u tamnicu i mučena glađu koju preživi zahvaljujući pruženoj pomoći od anđela. Za to vrijeme na kršćanstvo je preobratila i carevu suprugu.


Pobješnjeli car naredi da se svi kršćani pobiju osim Katarine od koje zatraži brak i odbacivanje vjere. Odbivši takvu ponudu, Katarina je i sebi potpisala smrtnu presudu. Car je naredio da se za nju izradi nova sprava za mučenje - kotač s bodežima kako bi bila isječena na komade. Međutim, plamen s neba je spalio kotač i Katarini je naposljetku odrubljena glava. Iz krvi koja je potekla iznikle su ruže šireći svoj miris po cijelom svijetu. Tijelo pokojnice anđeli su prenijeli na Sinaj gdje je u 6.stoljeću izgrađen samostan koji postoji i danas.


Manjak provjerenih činjenica o njoj bio je povod da se izbaci iz liturgijskog kalendara 1969 g. u koji ju je opet vratio pokojni Ivan Pavao II 2002.g. Ipak, to nije spriječilo da se Sveta Kata štuje i slavi diljem svijeta kao zaštitnica učitelja, pravnika, teologa, tajnika, knjižničara, arhivista, učenika, kao i još mnogih drugih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže.


Malo koja svetica, kao Sveta Katarina je od vrhunskih umjetnika  primila izvanrednu počast koji je prikazuju kao kraljevnu okrunjenu ružama sa palmom u ruci, knjigom, uz strahovito mučilo kotača s bodežima ili pak s prstenom kao simbolom njezine zaruke s Kristom.


Ukoliko vam ove godine ne donese snijeg, neka vam donese više hrabrosti kada god bude trebalo, a svim Katarinama, Katama i  Katicama sretan imendan.




Andrija u studenom dijeli kabanice

Posted by Danijela Grbelja on November 1, 2013 at 6:00 AM Comments comments (0)

Započeo je mjesec studeni koji je predstavnik kasne jeseni.  Iako nas još uvijek prati lijepo vrijeme s vrlo ugodnim temperaturama, studeni je mjesec oblačnog i maglovitog vremena u kojem prve snježne pahulje nagovješćuju skoru zimu.


"Studeni snijegom staze sniježio, sanjkama se snješko smrznuti smješkao" (Joža Prodeus,1944.)


"Studeni sanja napitke vruće, vrapci bi ušli u tople kuće" (Mladen Vuković, 1958 )


Snijega još nema niti na vidiku i još nam uvijek godi hladno piće, ipak ostaje činjenica da  je studeni u narodu dobio ime jer počinje led i hladnoća. Jače zahlađenje najčešće se pojavljuje pokraj mjeseca, kada temperatura bude niža od 10 stupnjeva. Tada započinju i hladne novembarske kiše o kojima mnogi pjevaju.


I ovaj mjesec je u znaku vina (kušava se mlado vino), kao i mirisa kestena kojeg će mnogi voljeti grickati. Vjeruje se da neki sveci skupljaju oblake, dok drugi dijele kabanice, a neki već najavljuju Božić. Ima i onih koji inspiriraju glazbom.





Sveti Martin dojahao na bijelom konju. (11.11.)

Ako Martin oblake proganja, nestalnu zimu pripravlja.

Sveta Cecilija glazbenicima najmilija. (22.11.)

Sveti Krševan kupi oblake cijeli dan. (24.11.)

Sveta Kata dobar dan, do Božića misec dana. (25.11.)

Sveta Kata, Božić na vrata.

Sveta Kata snijeg na vrata.

Sveti Andrija kabanice dijeli. (30.11.)