?ibenik Meteo - Motrenje i prognoziranje vremena 

24h live pratimo vrijeme za Vas!

Vijesti Post New Entry

Dan Dupina - Čuvaj i voli dobre veseljake Jadrana

Posted by Danijela Grbelja on June 29, 2014 at 3:25 PM Comments comments (0)

Mali kitovi iz porodice kitova zubana, odnosno dupini su morski sisavci sa raznim sposobnostima, a njihovo stalno nasmiješeno lice (bez obzira jesu li sretni ili ljuti) zrači iznimnom dražesnošću koja zadivljuje. Očaravaju i razne legende koje ih povezuju s ljudima sadržavajući katkad poneki element nadnaravnog. Često su zabilježena njihova herojska djela spašavanja ljudi od utapanja i napada morskih pasa ili kako zalutalim mornarima i roniocima pokazuje put. U vodenim parkovima rado zabavljaju male i velike posjetitelje, kao što pružaju korisnu pomoć u terapijama kod odraslih i djece s psihološkim problemima i poteškoćama u razvoju. Ipak, bez obzira što se divimo i cijenimo ovo prekrasno biće, odnos čovjeka prema dubinu nije uvijek bio pozitivan, bilo zbog divljeg i okrutnog načina ulova, kao i sumnje da je ova životinja korištena u nehumane vojne svrhe.



Izvor:ekologija.hr



Dupine su ubijali iz gospodarskih razloga (najčešće za hranu) kao i iz psiholoških razloga jer su ih smatrali štetočinama koje uništavaju ribarsku opremu ili su ih ubijali radi trofeja i novčane nagrade. Tako je tijekom 1950-tih godina u svega nekoliko godina na području Jadrana ubijeno preko 800 dupina što je imalo užasne posljedice jer je doprinijelo nestanku običnih dupina iz Jadrana i smanjenju populacije dobrih dupina. Danas u Jadranu trajno živi samo dobri dupin, dok obični dupin i druge vrste kitova samo ponekad uplivaju u potrazi za hranom prateći brodove.


Najveća populacija smještena je u akvatoriju otoka Lošinja, premda su česti i u ostalim dijelovima našeg mora. Smatra se da ima oko 220 jedinki. Od svibnja 1995. g. svi dupini i cijele skupine kitova u Hrvatskoj su Zakonom zaštićene, te ih se ne smije uznemiravati niti ubijati. Glavni razlog ugroženosti dupina je utjecaj čovjeka na njihova staništa: prekomjerni i nekontrolirani ulov ribe, veliko zagađenje i pojava masovnog turizma. Iz mora uz zagađene talijanske obale Jadrana dupini su skoro u potpunosti iščezli gdje su još u bliskoj prošlosti bili vrlo brojni. Zagađenje mora dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih tvari koje se nakupljaju u organizmu dupina, te imaju dugoročan učinak na populaciju: smanjenje reproduktivne sposobnosti, povećana smrtnost mladunaca, smanjenje imuniteta, pojava bolesti, infekcija i pataloških promjena.


Izvor:cudaprirode.com


Osim što su veoma važni za očuvanje biološke raznolikosti, oni su simboli čistog mora. S obzirom da su predatori na vrhu hranidbenog lanca u moru i da žive dug život (čak preko 40 g.) to ih čini važnim bioakumulatorima zagađivača koje proizvodi čovjek. Opadanje brojnosti dupina upućuje da nešto nije u redu s morskim okolišem, a štetne pojave koje se događaju u priobalju i moru mogu biti štetne i za ljude.


Istraživačke aktivnosti dupina neće imati veliku korist, ako ih ne budu slijedile adekvatne kampanje informiranja i podizanje svijesti. Svaki pojedinac svojim postupcima može pridonijeti u očuvanju prirode samom odlukom da ne podržava zatočenje divljih životinja i zagovarajući stavove da divlje životinje spašavamo jedino štiteći njihova staništa. Isto tako, vrlo je značajno da se prirodnim resursima gospodari na pravilan način.



Izvor:dnevnik.hr


Važno je znati da bez zaštite dupin ne može dugoročno opstati. Zaštitom dobrog dupina štitimo ekološki sustav cijelog Jadrana i ljudsko zdravlje, a promatrati čudesnog dupina u prirodi je nezaboravno iskustvo koje moramo osigurati budućim generacijama.


Izvor:škole.hr

Medjunarodni dan Dunava (29.lipnja): Na lijepom plavom Dunavu

Posted by Danijela Grbelja on June 28, 2014 at 1:50 PM Comments comments (0)

"Dunav je car među rijekama" davno je rekao Napoleon, postavši tako samo jedan od mnogih koji su veličali Dunav kroz povijest pa sve do danas. Ovom rajskom rijekom koja spaja bili su inspirirani još mnogi drugi pisci, pjesnici, slikari, redatelji, kao što poseban pečat daju brojne legende. Svima je poznat slavni bečki valcer "Na lijepom plavom Dunavu", a u Mađarskoj postoji izreka da ima više pjesama o Dunavu, nego riba u njemu.


Dunav svojim tokom od 2857 km (druga rijeka po dužini i bogatstvu vode u Europi) spaja većinu zemalja jugoistočne Europe i predstavlja važan međunarodni plovni put. Teče kroz deset država, a u riječni sustav spada još njih devet. Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku čija se dužina mjeri od ušća do izvora. Polaznom točkom se smatra svjetionik Sulina u Crnom moru. U Dunav utječe oko 300 pritoka koji se većinom nalaze u Alpama. Delta Dunava u Rumunjskoj zaštićena je od strane UNESCO kao svjetska baština 1991. g., dok je 29.lipnja 2004. na sastanku u Beču odlučeno da će se svake godine taj dan obilježavati kao Dan Dunava. Uz Dunav živi oko 80 milijuna ljudi. Važne značajke uzduž cijele rijeke su gospodarstvo (upotreba energije vode i korištenje vode za razne namjene), plovidba, ribolov, poljoprivreda (vinogradarstvo) i turizam.


Svojim dugačkim tokom Dunav prolazi kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš što objašnjava raznolikost biljnog i životinjskog svijeta uzduž rijeke: oko 300 vrsta ptica, oko 150 vrsta riba, veliki broj sisavaca, gmazova i vodozemaca, vrste mekog i tvrdog drveća, različite vodene biljke.


Hrvatska ima 137 km udjela u Dunavu koji ulazi u Batini i prolazi kroz dvije županije, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. Značajna luka, pogotovo u teretnom prometu je Vukovar.


Ekološki zaštićena područja Dunava u RH su:

- Park prirode Kopački rit (utemeljen 1976 na sjeveroistoku Hrvatske u Baranji, iznimno vrijedno bogato područje sa oko 2000 bioloških  vrsta flore i faune)

- Regionalni park Mura-Drava (rezervat biosfere uvršten 2012. u svjetsku mrežu)       



Na području rezervata biosfere Mura-Drava od ukupnog broja stanišnih tipova, pola ih je ugroženo i zaštićeno Direktivom o staništima. Na ovom području obitava 27 vrsta familija dabara što čini 20% ukupne populacije u RH. Širem području rezervata pripada i 8 strogo zaštićenih vrsta šišmiša kojima prijeti izumiranje. Stanište na ovom prostoru imaju dva regionalna endema: panonska močvarna žaba i veliki panonski vodenjak.  

     

Obilježavanje Dana Dunava ima za cilj očuvanje jedne od najljepših europskih rijeka i da se istakne značaj Dunava za život i budućnost  ljudi koji žive u njegovom slivu, a da bi se to postiglo zajednička zadaća svih je osigurati održivost i razvoj temeljen na suživotu čovjeka i prirode.