Šibenik Meteo - Motrenje i prognoziranje vremena 

Obilne snježne padaline i ledeni vjetrovi pogodili su Španjolsku, a temperatura je pala na -34 °C, što je najniža ikada zabilježena temperatura na Pirenejskom poluotoku, priopćila je Državna meteorološka služba, prenosi N1.

Ta je temperatura zabilježena u Clot del Tuc de la Llanca u Aragonu u španjolskim Pirenejima u 5,19 sati u srijedu.

Niža je za dva stupnja od one zabilježene 1956. u Estany-Gentou u Lleidi na sjeveroistoku Španjolske koja je iznosila -32 Celzijeva stupnja.

Meteorološka služba prognozira još obilnog snijega u većem dijelu središnje i sjeverne Španjolske s očekivanim padom temperature na -11 °C.

Muškarca u dobi od 75 godina, koji se izgubio nakon što je odlučio otići na sigurno kad je njegov automobil ostao zarobljen u snježnoj oluji, spasila je policija u Naviji de Suarni, nedaleko od Lugoa u sjeverozapadnoj Španjolskoj.

Obilne snježne padaline i ledeni vjetrovi pogodili su Španjolsku, a temperatura je pala na -34 °C, što je najniža ikada zabilježena temperatura na Pirenejskom poluotoku, priopćila je Državna meteorološka služba, prenosi N1.

Ta je temperatura zabilježena u Clot del Tuc de la Llanca u Aragonu u španjolskim Pirenejima u 5,19 sati u srijedu.

Niža je za dva stupnja od one zabilježene 1956. u Estany-Gentou u Lleidi na sjeveroistoku Španjolske koja je iznosila -32 Celzijeva stupnja.

Meteorološka služba prognozira još obilnog snijega u većem dijelu središnje i sjeverne Španjolske s očekivanim padom temperature na -11 °C.

Muškarca u dobi od 75 godina, koji se izgubio nakon što je odlučio otići na sigurno kad je njegov automobil ostao zarobljen u snježnoj oluji, spasila je policija u Naviji de Suarni, nedaleko od Lugoa u sjeverozapadnoj Španjolskoj.

Snježna oluja na sjeveroistoku SAD-a zatrpala je dijelove države New York debelim pokrivačem od preko metra, a visina snijega srušila je neke rekorde i u državama Pennsylvaniji i Massachusettsu te zadala muke radnicima koji čiste ceste. Oluja je trajala gotovo 24 sata, a oblaci su se polako razišli tijekom dana prenosi Index.hr.

New York se jutros našao pod debljim slojem snijega, a u nekim zonama na sjeveru istoimene države palo je i više od metra snijega. Međutim, većina gradova nije imala više od deset do dvadeset centimetara.

Poginulo je najmanje šest osoba, a na cestama su se dogodile tisuće prometnih nesreća, javlja više američkih medija.

"Ako ne morate biti na cestama, molim vas, nemojte putovati", rekao je guverner New Yorka Andrew Cuomo. Dodao je kako je zabilježeno više od 9000 slučajeva prekida struje i oko 600 nesreća.

U Central Parku, plućima Manhattana, od prvih jutarnjih sati moglo se vidjeti nordijske skijaše koji toliko snijega u gradu nisu imali posljednjih pet godina.

"To je genijalno", rekla je jedna žena koja je došla napraviti nekoliko krugova.

U većini predjela u zapadnim i središnjim dijelovima Pennsylvanije napadalo je blizu jednog metra snijega. Zbog teških uvjeta vožnje bilo je sudara i u New Hampshireu i Connecticutu.

Meteorolozi američkog privatnog servisa AccuWeather izdali su novu sezonsku prognozu za jesen za Europu. Podsjetimo, nisu se proslavili svojom prognozom za aktualno ljeto u kojem se za jugoistočnu Europu najavili velike vrućine i veliku sušu. Suša zaista ima, primjerice u Dalmaciji, no velik dio zemlje imao je prosječno kišovito ljeto s čestim ljetnim olujama, a čak dva od tri ljetna mjeseca bila su u temperaturnom prosjeku – lipanj i srpanj piše Dalmacija Danas.

AccuWeather za veći dio Europe predviđa natprosječno toplu jesen. Prvenstveno se misli na zapadnu, istočnu i dio srednje Europe. Što se tiče krajnjeg zapada, očekuje se nešto jači utjecaj bivših tropskih sustava s Atlantika. Ove godine traje rekordna tropska sezona nad Atlantikom, no meteorolozi kažu da će to imati veći utjecaj na vrijeme u SAD-u nego u Europi. Ipak, Irska, UK, zapadne obale Francuske i Španjolske te Portugal povremeno bi mogli imati snažne oluje s orkanskim vjetrovima zbog raspadajućih tropskih sustava koji će stizati do europskih obala. Drugdje u zapadnoj Europi očekuje se natprosječno topla jesen pa u rujnu temperature zraka i iznad 30°C ne bi trebale biti rijetkost.

Naravno, najviše nas zanima prognoza za naš dio Europe. AccuWeather za jugoistočnu Europu i alpsko područje očekuje vrlo nestabilnu jesen, osobito sredinom ovog godišnjeg doba.

“Sredinom jeseni ovdje će stići nestabilno i hladnije vrijeme. To će donijeti natprosječne snježne oborine u Alpama i tamošnjim skijalištima. Zbog toga je moguć raniji početak sezone skijanja, osobito u središnjim Alpama” – predviđa AccuWeather. Meteorolog kaže da bi pojava ranog snijeg na dijelu Balkanskog poluotoka mogla donijeti štetu ako se lišće još zadrži na stablima. U drugom dijelu jeseni snježne oborine moguće su na području Njemačke, Poljske, Bjelorusije.

“Za razliku od prvog kolovoškog tjedna – u drugom će biti manjih i rjeđih meteoroloških nevolja. Prevladavat će sunčano i vruće, osobito na Jadranu, gdje će opet postojati opasnost od toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje", najavljuje za HRT meteorolog Zoran Vakula.

U Dalmaciji obilje sunčanog i tijekom dana vrućeg vremena, a noć uz obalu bit će topla. Puhat će slaba do umjerena bura, prema otvorenom moru sjeverozapadnjak, pri čemu će more biti malo do umjereno valovito. Jutarnja temperatura zraka od 18 do 20 °C, uz obalu između 23 i 25 °C, a najviša dnevna uglavnom od 32 do 35 °C. Samo malo niža bit će većinom sunčanome jugu Hrvatske, gdje se sredinom dana i poslijepodne uz umjeren razvoj oblaka ponegdje mogući pljuskovi, i to uglavnom uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.”

Dragoslav Dragojlović iz DHMZ-a također najavljuje na Jadranu pravo ljeto, uz obilje sunčanog i vrućeg vremena, a od nedjelje i opasnost od toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje zbog razmjerno visoke temperature zraka tijekom noći. U nedjelju na krajnjem jugu, a u utorak na sjeveru mala vjerojatnost za poneki pljusak. Vjetar uz obalu slab do umjeren zapadni i jugozapadni, prema otvorenom moru sjeverozapadni.

Zoran Vakula dobitnik je ovogodišnje nagrade Europskog meteorološkog društva za najboljeg meteorologa iz medija.

"Ovo je nagrada za životno djelo meteorologu koji radi u sklopu neke emisije. Zoran je meteorolog i urednik meteorološkog programa na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT). Snažna stručna i znanstvena pozadina Zorana Vakula spojena je s izvrsnošću u prezentaciji, visokom razinom raznih vještina i laganim načinom komunikacije što se očituje u njegovim emisijama", stoji u objašnjenju zašto je baš Vakula odabran za pobjednika, prenosi Index.

Vakulu iz EMS-a hvale i da je meteorologiju približio širokoj publici, no bez trivijalizacije znanosti. Spominju i njegov angažman u showu Ples sa zvijezdama koji mu je, tvrde, omogućio da postane poznato ime HRT-a te time postane još učinkovitiji u izvještavanju o vremenu.

Spomenuli su i njegove angažmane u brojnim drugim emisijama i kvizovima, njegov meteo-strip, ali i pjesmu Vakula je reko Ante Casha te Saše Antića.

Stigla je najnovija prognoza vremena za ljeto, a Accuweatherove procjene za Europu s podacima za Hrvatsku analizirala je meteorologinja RTL-a Dunja Mazzocco Drvar.

Jako dugo nisam vidjela ovako unisone prognoze gdje se svi će modeli slažu oko toga kakvo će ono biti za cijeli stari kontinent, cijelu Europu. Ovako sušan signal kao što imamo sada nikad nisam vidjela, a staža već ipak imam u ovome dosta”, rekla je Mazzocco Drvar.

Objasnila je kako nas čeka vrlo vruće ljeto. Tu je i problem sa sušom.

“Dakle, očekujemo u skoro cijeloj Europi, uz iznimku britanskog otočja i malog dijela skandinavskog poluotoka iznimno veliku vjerojatnost i do 80 posto za vrlo vruće ljeto. Velika je vjerojatnost pojavljivanja opasnih toplinskih valova, a američki meteorolozi upozoravaju da bi to moglo uzrokovati probleme i na sportskim događajima koji su odgođeni zbog pandemije.

Najsuši mjesec bit će srpanj

Suša u srednjoj Europi koja traje već nekoliko mjeseci se nastavlja pa će i velike rijeke imati problema s vodostajima što bi moglo dovesti i do prekida plovnih puteva prema istoku pa tako i kroz Hrvatsku. Prinosi velikih žitnica su zbog suše su upitni”, rekla je.

Najsuši mjesec najvjerojatnije će biti srpanj.

“I u Hrvatskoj je ljetna situacija slična onoj 2007. godine kad je urod žitarica i voća smanjen za 20 do čak 70 posto. U nekim dijelovima Slavonije ovo bi definitivno moglo biti najsušnije ljeto u posljednjih 10-ak godina. Najsušniji mjesec najvjerojatnije će biti srpanj u kojem očekujemo i vrhunac vrućine uz najmanje jedan dugačak toplinski val”, kazala je.

Doći ćemo i nadomak 40 Celzijevih stupnjeva

Otkrila je i kada ćemo imati temperaturu od 30 stupnjeva, te koliko ćemo imati teških noći.

“Brojku od 25 stupnjeva o kojoj se govori o kontekstu koronavirusa – u kopnenim gradovima mogli bismo prijeći već oko 10. lipnja, a 30-icu ćemo imati ubrzo nakon 15. lipnja. Imat ćemo sličan broj vrlo vrućih dana kao i prošle godine u lipnju, u srpnju bit će ih dosta više nego prošle godine, a kolovoz bi mogao biti nešto blaži. Sve u svemu izgledno je i da ćemo doći nadomak brojke 40.

Imat ćemo i dosta teško podnošljive noći, to su one noći gdje se temperatura zraka ne spušta ispod 24 stupnja. I njih će najviše biti u srpnju, dok će ih u lipnju i kolovozu biti nešto manje. Ovo će svakako biti jedno od tri ili četiri najtoplija ljeta koje pamtimo u posljednje vrijeme”, zaključila je meteorologinja.

Prema upravo publiciranoj sezonskoj prognozu Accuweathera, ljeto će u Europi biti pakleno vruće i suho, a posebno ističu kako bi temperature zraka na sjeveru Italije te u nizinskim predjelima Balkana mogle dostizati ekstremnih 40 °C, prenosi Istramet.

Takva prognoza zasigurno ne ide u prilog poljoprivrednicima, jer je nastavak proljetne suše najgori scenarij koji se može dogoditi u proizvodnji. U slučaju ekstremnih temperatura biljke stradavaju i od toplinskog stresa, a stanje dodano pogoršava deficit vode.

Pritom je izgledno nekoliko jačih toplinskih valova ili dugotrajna višetjedna vrućina. Prognoza nažalost podsjeća na onu iz 2012. godine kada je bilo i devastirajućih požara kojih Accuweather ipak najviše očekuje na Pirenejskom poluotoku.

Sličan vremenski obrazac pratit će i Francusku te Njemačku gdje je izgledna izražena hidrološka suša. Nastavak ekstremne suše očekuje i Ukrajinu koja je već pretrpjela značajne gubitke ozimih kultura zbog zimske i proljetne suše.

Toplo vrijeme očekuje i Skandinaviju, a s čestim olujama suočavat će se jedino dio kontinenta najbliži Atlantskom oceanu kao i Britansko otočje. Na tom su području izgledne i nepogode kao što su krupna tuča, tornada, olujan vjetar, a prema očekivanju stručnjaka Accuweathera, te fronte do naših krajeva neće pristizati.

Ako je vjerovati američkim meteorolozima ne preostaje nam ništa drugo nego li da se pripremimo na dugo i vruće “afričko” ljeto!

Veliki požar koji se širio šumama oko neaktivne nuklearne elektrane u Černobilu ugašen je, rekli su ukrajinski dužnosnici u utorak, a vatru su gasile stotine vatrogasaca uz pomoć aviona i helikoptera. Aktivisti za zaštitu okoliša upozorili su u ponedjeljak da požar pokraj mjesta na kojemu se 1986. dogodila najteža nuklearna katastrofa na svijetu predstavlja opasnost od radijacije.

Jaroslav Jemelianenko, organizator izleta u Černobil, na Facebooku je situaciju opisao kao kritičnu, napisavši da je požar zahvatio napušteni grad Pripjat, "gdje je smješten najaktivniji radioaktivni otpad iz cijele černobilske zone".

No ukrajinske vlasti rekle su u utorak da unatoč tome što su registrirani kratkoročni oštri porasti čestica cezija-137 u području Kijeva, koji se nalazi oko 130 kilometara južno od elektrane, razina radijacije sveukupno je ostala unutar normalnih ograničenja te nisu potrebne dodatne zaštitne mjere.

Predsjednik Volodimir Zelenskij obećao je transparentnost o ovom događaju i s vodstvom interventnih službi sastat će se kasnije u utorak. "Društvo mora znati istinu i biti sigurno", izjavio je u ponedjeljak.

Požar je počeo 3. travnja, u zapadnom dijelu ograđene zone, i proširio se na obližnje šume. Policija je priopćila da su identificirali 27-godišnjeg stanovnika kojeg optužuju za namjerno izazivanje požara. Ostaje nejasno je li osoba koja je navodno priznala podmetanje većeg broja požara "iz zabave", djelomice ili potpuno odgovorna, prenosi Glas Slavonije.

Kad govorimo o vezi pandemije korona virusa i zrakoplovstva, prvo što nam pada na pamet su štete koje će na globalnoj razini pretrpjeti zrakoplovne kompanije, ali i proizvođači koji svoju robu transportiraju avionima. Međutim, prema mišljenju Europskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF), ova bi kriza mogla utjecati i na vremenske prognoze objašnjava Dunja Mazzocco Drvar za RTL.

Inače, prognoze ECMWF-a kod nas su poznate pod popularnim nazivom „Norvežani“ jer se njihovi podaci distribuiraju u mobilnoj aplikaciji „yr.no“ koja je kod nas poznata kao jedna od najtočnijih aplikacija za predviđanje vremena. Malo tko zna da se radi o jednom od najvećih svjetskih centara i jednom od najboljih globalnih modela za prognozu vremena u sljedećih desetak dana.

Da bi se pokušalo zaustaviti širenje virusa, značajno se smanjio broj avionskih letova, a s njima je pao i broj meteoroloških mjerenja koja koriste veliki meteorološki centri.

Numerički modeli za vremensku prognozu bit će to točniji što je točnije stvarno stanje atmosfere. Zbog toga se, prije nego što započnu proračuni budućeg stanja atmosfere, obavlja proces takozvane asimilacije podataka koji opisuju početno stanje atmosfere. Asimilacija je zapravo probavljanje podataka svih vrsta opažanja koja imamo na raspolaganju, a osim prizemnih podataka, koji se skupljaju na dobro nam poznatim bijelim meteo kućicama, podaci se skupljaju radiosondama odnosno mjerenjima koja se dobivaju sa sondi koje se s meteoroloških postaja balonima šalju u zrak, satelitima, radarima, a u sve to pribrajaju se i podaci koje sa svojih ruta dostavljaju zrakoplovi.